Evropska unija je jučer objavila da će tekst zakona o Mehanizmu za prilagođavanje ugljičnim granicama (CBAM, ugljična tarifa) biti službeno objavljen u Službenom listu EU. CBAM će stupiti na snagu dan nakon objavljivanja Službenog lista Evropske unije, odnosno 17. maja! To znači da je upravo danas ugljična tarifa EU prošla sve procedure i službeno stupila na snagu!
Šta je porez na ugljik? Dozvolite mi da vam dam kratak uvod!
CBAM je jedan od ključnih dijelova plana EU za smanjenje emisija "Fit for 55". Cilj plana je smanjenje emisija ugljika u državama članicama EU za 55% u odnosu na nivoe iz 1990. godine do 2030. godine. Da bi se postigao ovaj cilj, EU je usvojila niz mjera, uključujući proširenje udjela obnovljivih izvora energije, proširenje tržišta ugljika EU, zaustavljanje prodaje vozila na gorivo i uspostavljanje mehanizma za medijaciju na granicama ugljika, što je ukupno 12 novih zakona.
Ako se to jednostavno sažme popularnim jezikom, to znači da EU naplaćuje proizvode s visokim emisijama ugljika uvezene iz trećih zemalja prema emisijama ugljika uvezenih proizvoda.
Najdirektnija svrha uvođenja tarifa na ugljik od strane EU je rješavanje problema „curenja ugljika“. Ovo je problem s kojim se suočavaju napori EU u oblasti klimatske politike. To znači da su se, zbog strožih propisa o zaštiti okoliša, kompanije iz EU preusmjerile u regije s nižim troškovima proizvodnje, što rezultira time da nije došlo do smanjenja emisija ugljičnog dioksida na globalnom nivou. Cilj graničnog poreza na ugljik u EU je zaštititi proizvođače unutar EU koji podliježu strogoj kontroli emisija ugljika, povećati troškove tarifa relativno slabih proizvođača, kao što su ciljevi smanjenja vanjskih emisija i mjere kontrole, te spriječiti preduzeća unutar EU da se presele u zemlje s nižim troškovima emisija, kako bi se izbjeglo „curenje ugljika“.
Istovremeno, kako bi se sarađivalo s mehanizmom CBAM, istovremeno će biti pokrenuta i reforma sistema Evropske unije za trgovanje ugljikom (EU-ETS). Prema nacrtu plana reformi, besplatne dozvole za ugljik EU bit će u potpunosti povučene 2032. godine, a povlačenje besplatnih dozvola dodatno će povećati troškove emisija za proizvođače.
Prema dostupnim informacijama, CBAM će se u početku primjenjivati na cement, čelik, aluminij, gnojivo, električnu energiju i vodik. Proizvodni proces ovih proizvoda je ugljično intenzivan i rizik od curenja ugljika je visok, te će se u kasnijoj fazi postepeno proširiti i na druge industrije. CBAM će započeti probni rad 1. oktobra 2023. godine, s prelaznim periodom do kraja 2025. godine. Porez će zvanično biti pokrenut 1. januara 2026. godine. Uvoznici će morati svake godine prijaviti količinu robe uvezene u EU u prethodnoj godini i svoje skrivene stakleničke plinove, a zatim će kupiti odgovarajući broj CBAM certifikata. Cijena certifikata će se izračunavati na osnovu prosječne sedmične aukcijske cijene EU ETS dozvola, izražene u EUR/t emisija CO2. Tokom 2026-2034, postepeno ukidanje besplatnih kvota u okviru EU ETS-a će se odvijati paralelno s CBAM-om.
U cjelini, tarife na ugljik značajno smanjuju konkurentnost izvoznih preduzeća i predstavljaju novu vrstu trgovinske barijere, koja će imati brojne posljedice na moju zemlju.
Prije svega, moja zemlja je najveći trgovinski partner EU i najveći izvor uvoza roba, kao i najveći izvor utjelovljenih emisija ugljika iz uvoza EU. 80% emisija ugljika iz međuproizvoda moje zemlje izvezenih u EU dolazi od metala, hemikalija i nemetalnih minerala, koji spadaju u sektore visokog rizika od curenja na tržištu ugljika EU. Nakon što se uključi u regulaciju ugljičnih granica, imat će ogroman utjecaj na izvoz; provedeno je mnogo istraživanja o njegovom utjecaju. U slučaju različitih podataka i pretpostavki (kao što su obim emisija uvezenih proizvoda, intenzitet emisija ugljika i cijena ugljika srodnih proizvoda), zaključci će biti sasvim drugačiji. Općenito se vjeruje da će 5-7% ukupnog izvoza Kine u Evropu biti pogođeno, a izvoz sektora CBAM u Evropu će pasti za 11-13%; troškovi izvoza u Evropu će se povećati za oko 100-300 miliona američkih dolara godišnje, što čini izvoz proizvoda obuhvaćenih CBAM-om u Evropu za 1,6-4,8%.
Ali istovremeno, moramo vidjeti i pozitivan utjecaj politike EU o „carinama na ugljik“ na izvoznu industriju moje zemlje i izgradnju tržišta ugljika. Uzimajući industriju željeza i čelika kao primjer, postoji razlika od 1 tone između nivoa emisije ugljika u mojoj zemlji po toni čelika i EU. Da bi se nadoknadio ovaj jaz u emisijama, preduzeća željeza i čelika u mojoj zemlji moraju kupiti CBAM certifikate. Prema procjenama, CBAM mehanizam će imati utjecaj od oko 16 milijardi juana na obim trgovine čelikom u mojoj zemlji, povećati tarife za oko 2,6 milijardi juana, povećati troškove za oko 650 juana po toni čelika i stopu poreskog opterećenja od oko 11%. To će nesumnjivo povećati izvozni pritisak na preduzeća željeza i čelika u mojoj zemlji i promovirati njihovu transformaciju ka niskougljičnom razvoju.
S druge strane, izgradnja tržišta ugljika u mojoj zemlji je još uvijek u povojima i još uvijek istražujemo načine da odrazimo troškove emisija ugljika kroz tržište ugljika. Trenutni nivo cijena ugljika ne može u potpunosti odraziti nivo cijena domaćih preduzeća, a još uvijek postoje neki faktori koji nisu vezani za cijene. Stoga bi, u procesu formulisanja politike „tarifa na ugljik“, moja zemlja trebala ojačati komunikaciju s EU i razumno razmotriti manifestaciju ovih faktora troškova. To će osigurati da se industrije moje zemlje mogu bolje nositi s izazovima suočenim s „tarifama na ugljik“, a istovremeno će promovirati stabilan razvoj izgradnje tržišta ugljika u mojoj zemlji.
Stoga je za našu zemlju ovo i prilika i izazov. Domaća preduzeća moraju se suočiti s rizicima, a tradicionalne industrije trebaju se osloniti na „poboljšanje kvalitete i smanjenje ugljika“ kako bi eliminirale utjecaje. Istovremeno, industrija čistih tehnologija u mojoj zemlji može otvoriti „zelene prilike“. Očekuje se da će CBAM stimulirati izvoz novih energetskih industrija poput fotonaponskih panela u Kini, uzimajući u obzir faktore poput promocije lokalizirane proizvodnje novih energetskih industrija u Evropi, što može potaknuti povećanje potražnje kineskih kompanija za ulaganjem u tehnologije čiste energije u Evropi.
Vrijeme objave: 19. maj 2023.