Europska unija jučer je objavila da će tekst zakona o Mehanizmu za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM, ugljična tarifa) biti službeno objavljen u Službenom listu EU. CBAM će stupiti na snagu dan nakon objave Službenog lista Europske unije, odnosno 17. svibnja! To znači da je upravo danas EU-ova ugljična tarifa prošla sve procedure i službeno stupila na snagu!
Što je porez na ugljik? Dozvolite mi da vam dam kratak uvod!
CBAM je jedan od ključnih dijelova plana EU-a za smanjenje emisija „Fit for 55“. Cilj plana je smanjiti emisije ugljika u državama članicama EU-a za 55% u odnosu na razine iz 1990. do 2030. Kako bi se postigao taj cilj, EU je usvojio niz mjera, uključujući proširenje udjela obnovljivih izvora energije, proširenje tržišta ugljika EU-a, zaustavljanje prodaje vozila na gorivo i uspostavu mehanizma za posredovanje na granicama ugljika, ukupno 12 novih zakona.
Ako se to jednostavno sažme popularnim jezikom, to znači da EU naplaćuje proizvode s visokim emisijama ugljika uvezene iz trećih zemalja prema emisijama ugljika uvezenih proizvoda.
Najizravnija svrha uvođenja tarifa na ugljik od strane EU-a je rješavanje problema „curenja ugljika“. To je problem s kojim se suočavaju napori EU-a u području klimatske politike. To znači da su se zbog strožih propisa o zaštiti okoliša tvrtke iz EU-a prebacile u regije s nižim troškovima proizvodnje, što rezultira time da nije došlo do smanjenja emisija ugljičnog dioksida na globalnoj razini. Porez na ugljik na granicama EU-a ima za cilj zaštititi proizvođače unutar EU-a koji podliježu strogoj kontroli emisija ugljika, povećati troškove tarifa relativno slabih proizvođača, kao što su vanjski ciljevi smanjenja emisija i kontrolne mjere, te spriječiti poduzeća unutar EU-a da se presele u zemlje s nižim troškovima emisija kako bi se izbjeglo „curenje ugljika“.
Istovremeno, kako bi se surađivalo s mehanizmom CBAM, istovremeno će se pokrenuti i reforma sustava trgovanja ugljikom Europske unije (EU-ETS). Prema nacrtu plana reformi, besplatne ugljične dozvole EU-a bit će u potpunosti povučene 2032. godine, a povlačenje besplatnih dozvola dodatno će povećati troškove emisija proizvođača.
Prema dostupnim informacijama, CBAM će se u početku primjenjivati na cement, čelik, aluminij, gnojiva, električnu energiju i vodik. Proizvodni proces ovih proizvoda je ugljično intenzivan i rizik od istjecanja ugljika je visok, te će se u kasnijoj fazi postupno proširiti i na druge industrije. CBAM će započeti s probnim radom 1. listopada 2023., s prijelaznim razdobljem do kraja 2025. Porez će službeno biti pokrenut 1. siječnja 2026. Uvoznici će morati svake godine prijaviti količinu robe uvezene u EU u prethodnoj godini i svoje skrivene stakleničke plinove, a zatim će kupiti odgovarajući broj CBAM certifikata. Cijena certifikata izračunat će se na temelju prosječne tjedne aukcijske cijene EU ETS dozvola, izražene u EUR/t emisija CO2. Tijekom 2026.-2034. postupno ukidanje besplatnih kvota u okviru EU ETS-a odvijat će se paralelno s CBAM-om.
Općenito, tarife na ugljik znatno smanjuju konkurentnost vanjskih izvoznih poduzeća i predstavljaju novu vrstu trgovinske barijere koja će imati brojne posljedice na moju zemlju.
Prije svega, moja zemlja je najveći trgovinski partner EU-a i najveći izvor uvoza roba, kao i najveći izvor utjelovljenih emisija ugljika iz uvoza EU-a. 80% emisija ugljika iz međuproizvoda moje zemlje izvezenih u EU dolazi od metala, kemikalija i nemetalnih minerala, koji pripadaju sektorima visokog rizika od curenja na tržištu ugljika EU-a. Nakon što se uključi u regulaciju ugljičnih granica, imat će ogroman utjecaj na izvoz; provedeno je mnogo istraživanja o njegovom utjecaju. U slučaju različitih podataka i pretpostavki (kao što su opseg emisija uvezenih proizvoda, intenzitet emisija ugljika i cijena ugljika srodnih proizvoda), zaključci će biti sasvim drugačiji. Općenito se vjeruje da će 5-7% ukupnog kineskog izvoza u Europu biti pogođeno, a izvoz sektora CBAM-a u Europu pasti će za 11-13%; trošak izvoza u Europu povećat će se za oko 100-300 milijuna američkih dolara godišnje, što čini izvoz proizvoda obuhvaćenih CBAM-om u Europu za 1,6-4,8%.
No istovremeno, moramo vidjeti i pozitivan utjecaj politike „ugljičnih tarifa“ EU-a na izvoznu industriju moje zemlje i izgradnju tržišta ugljika. Uzimajući industriju željeza i čelika kao primjer, postoji razlika od 1 tone između razine emisije ugljika po toni čelika u mojoj zemlji i EU-a. Kako bi se nadoknadio taj jaz u emisijama, poduzeća željeza i čelika u mojoj zemlji moraju kupiti CBAM certifikate. Prema procjenama, CBAM mehanizam će imati utjecaj od oko 16 milijardi juana na obujam trgovine čelikom u mojoj zemlji, povećati carine za oko 2,6 milijardi juana, povećati troškove za oko 650 juana po toni čelika i poreznu stopu od oko 11%. To će nesumnjivo povećati izvozni pritisak na poduzeća željeza i čelika u mojoj zemlji i potaknuti njihovu transformaciju prema niskougljičnom razvoju.
S druge strane, izgradnja tržišta ugljika u mojoj zemlji još je u povojima i još uvijek istražujemo načine kako odraziti trošak emisija ugljika putem tržišta ugljika. Trenutna razina cijena ugljika ne može u potpunosti odraziti razinu cijena domaćih poduzeća, a još uvijek postoje neki čimbenici koji nisu vezani uz cijene. Stoga bi moja zemlja u procesu formuliranja politike „tarifa na ugljik“ trebala ojačati komunikaciju s EU i razumno razmotriti manifestaciju tih čimbenika troškova. To će osigurati da se industrije moje zemlje mogu bolje nositi s izazovima suočenim s „tarifama na ugljik“, a istovremeno će promovirati stalan razvoj izgradnje tržišta ugljika u mojoj zemlji.
Stoga je za našu zemlju ovo i prilika i izazov. Domaća poduzeća moraju se suočiti s rizicima, a tradicionalne industrije trebale bi se osloniti na „poboljšanje kvalitete i smanjenje ugljika“ kako bi uklonile utjecaje. Istovremeno, industrija čistih tehnologija u mojoj zemlji mogla bi otvoriti „zelene prilike“. Očekuje se da će CBAM poticati izvoz novih energetskih industrija poput fotonaponskih sustava u Kini, uzimajući u obzir čimbenike poput europskog promicanja lokalizirane proizvodnje novih energetskih industrija, što bi moglo potaknuti povećanje potražnje kineskih tvrtki za ulaganjem u tehnologije čiste energije u Europi.
Vrijeme objave: 19. svibnja 2023.